Bul. Arsenija Čarnojevića 84, blok 29, Novi Beograd Ponedeljak - Petak: 12.00 - 20.00 011 31 32 508 - 062 849 07 87

Tag: zuba

Oralna higijena kod dece

Oralna higijena kod dece

Oralna higijena kod dece tj. navika pranja mlečnih zuba i sprečavanje nastanka kvara na istim podjednako je važna kao i održavanje higijene stalnih zuba.postoje dva glavna razloga zašto je neophodno krenuti od malih nogu sa pravilnom i dobrom oralnom higijenom.

Prvi razlog je psihološki. Naime, deca mnogo lakše usvajaju navike u ranijem uzrastu. Kako pranje zuba ne predstavlja ništa drugo do jedne navike, to kretanjem od ranog detinjstva dete stiče naviku održavanja higijene zuba.

Drugi, ništa manje važan, razlog je važnost očuvanja mlečnih zuba do njihove prirodne smene. Naime, mlečni zubi su veoma bitni za razvoj usne šupljine, a pored uloge u razvoju svih strukura donje trećine lica (kosti, mišići, desni, jezik i dr.), mlečni zubi imaju ulogu u čuvanju mesta za stalne zube. Njihovim preranim gubitkom sprečavaju se poremećaji u položaju stalnih zuba. Mlečni zubi, iako privremeni, imaju veoma bitnu ulogu, kako u anatomskom tako i u psihološkom razvoju deteta.

Iako u suštini nema razlike između održavanja higijena usta kod dece i odraslih – glavna poenta je uklanjanje ostataka hrane i bakterija sa piovršine zuba mehaničkim putem (pranjem zuba), ipak postoje razlike u pristupu i načinu na koji se ona postiže kod dece.

U periodu odojčeta i bebe starosti do godinu dana treba koristiti parče čiste gaze. Gazu navući preko prsta, natopiti u malo vode i lagano preći preko zuba. Ovime postižete uklanjanje ostataka hrane sa površine zuba i navikavate dete na osećaj čistih zuba.

U periodu od prve do četvrte godine lagano treba uvesti četkicu (namenjenu za decu). Kako u ovom uzrastu deca još nisu stvorila motoričke sposobnosti da pravilno peru zube, neophodno je da to obavljaju roditelji.

U periodu od četvrte godine dete može samostalno da upotrebljava četkicu. Ukoliko primetite da ono za to još nije spremno, slobodno nastavite da im perete zube. U ovom periodu možete početi sa upotrebom paste za zube. Preporučena količina paste za ovaj uzrast iznosi veličina zrna graška.

Od šeste godine dete već treba da je u potpunosti savladalo samostalno pranje zuba. U ovom periodu dolazi do smene mlečnih sa stalnim zubima, te je neophodno da je dete do ovog perioda već usvojilo zdrave navike redovnog pranja zuba.

read more
Savremena radiologija u korist stomatologije

Savremena radiologija u korist stomatologije

Savremena stomatologija, kao i medicina uopšte, obuhvata i savremene aparate. Pod ovim najviše se podrazumeva upotreba najmodernije dijagnostičke procedure u cilju postizanja najboljih rezultata, planova terapije i prevencije neželjenih efekata.

Jedna od oblasti u kojima je potreba za pouzdanim dijagnostičkim sredstvima krajnji imperativ, jeste oralna hirurgija tj. da budem precizniji, oralna implantologija. Iako su se u zadnjih par decenija, koliko su implanti postali poznati javnosti, istovremeno razvijala i odgovarajuća dijagnostička sredstva i aparati, ovde će biti reči samo o novom sistemu kompjuterske tomografije, koja je dobila naziv Cone beam kompjuterska tomografija (CBCT).

Na uspešnost implatne terapije, kao i na sve druge vrste terapija, utiču mnogi faktori. Pre svega to su: status koštano-implatnog spoja, hirurška tehnika postavljanja implantata, tip i dizajn implanta, kao i gustina i količina okolne kosti. Za razliku od nekih drugih faktora na koje stomatolog može imati uticaja, gustina kosti je nepromenljiv faktor i na njega se ne može uticati. Obzirom da se dugoročna uspešnost implantne terapije ne može postići u kosti male gustine to je odgovarajuća gustina kosti jedan od najvažnijih faktora, koju je neophodno izmeriti pre postavljanja samog implantata.

Potreba kliničara da na objekativan način saznaju vrednosti gustine kosti pre samog procesa postavljanja implanta, dovela je do toga da se radiografija upotrebi u te svrhe. Još je Hounsfild 1973. godine pokazao da se gustina kosti može odrediti upotrebom CT-a. Upravo je Hounsfild 1967. godine razvio prvi CT aparat. Od tada, CT tehnologija se rapidno razvijala i dala četiri generacije ovih skenera. I pored toga, jedan od najvećih nedostataka CT, kao metode u preimplatološkoj proceni gustine kosti, jeste doza zračenja kojoj se svaki pacijent podvrgava. CT, u poređenju sa ostalim metodama, daje relativno visok nivo zračenja. Pored ovoga, drugi nedostaci CT uključuju: odgovarajući program za prikazivanje snimka nije uvek dostupan, cena pregleda kao i samog aparata dosta je visoka, donjovilični kanal nije uvek najbolje prikazan i artefakti na snimku, koji se javlja kod prisustva metalnih predmeta u polju posmatranja, mogu ometati čitanje slike.

Zbog svega ovoga, kao i zbog smanjenja cijene aparata (koji je činio CT praktično dostupnim samo bolnicama i većim zdravstvenim ustanovama) radilo se na pronalaženju novog aparata, koji bi zadovoljio i ove potrebe.

Naučnoj javnosti je 1998. godine prezentovan novi CT uređaj, koji je bio zasnovan na “cone beam” tehnologiji tj. njegovi X zraci bili su postavljeni, od izvora do detektora, u obliku kupe, po čemu su i dobili ime. Za razliku od njih, CT aparati su imali raspršivanje X zraka u obliku lepeze. Tako se slika na CT-u dobijala iz više snimaka koji su se naknadno spajali u jednu, dok se slika na CBCT-u dobijala samo jednim rotiranjem izvora i detektora oko ciljane regije. Ovo je značilo da je vreme snimanja bilo manje pa je samim tim i doza zračenja bila neuporedivo manja. Sa druge strane, u sklopu CBCT-a nije bilo potrebe za kompleksnim mehanizmima za stabilizaciju slike (jer je vreme snimanja bilo mnogo manje nego u CT-u) pa je samim tim i cena ovih aparata bila mnogo pristupačnija.

Preciznije rečeno, CBCT koristi dvodimenzinalni detektor koji, jednom rotacijom oko željene zone, skenira čitavu regiju. Za razliku od CT, čiji se preseci moraju spajati u jednu celinu, CBCT mnogo efikasnije iskorišćava X zrake. Konstatnim detektovanjem i kasnijom obradom tih podataka dobijenih iz detektora, dobija se trodimenzinalna slika koštanih struktura glave. Iako se na ovaj način ograničava mogućnost posmatranja dobijenog snimka, koji se može gledati isključivo na monitoru kompjutera, podaci koji se ovako dobijaju mnogo su detaljniji i obuhvatniji, što je za potrebe hirurgije veoma bitno.

Mogućnost CBCT da pokaže i najmanje detalje kao i da da uvid u strukturu tvrdih tkiva pokazala je veliki značaj ne samo u hirurgiji glave i vrata, već i u ostalim oblastima stomatologije: ortodoncija, endodoncija, parodontologija itd.

Sve ove karakteristike (niska cena, niža daoza zračenja, upotrebljivost u više oblasti stomatologije) čine ovaj aparat veoma popularnim u stomatologiji.

read more