Bul. Arsenija Čarnojevića 84, blok 29, Novi Beograd Ponedeljak - Petak: 12.00 - 20.00 011 31 32 508 - 062 849 07 87

Tag: anestezija

Vibraciona anestezija

Vibraciona anestezija

 

Bol predstavlja subjektivni, neprijatni osećaj, koji se najčešće javlja usled oštećenja tkiva, bolesti ili povreda. On predstavlja zaštitni mehanizam čija je funkcija da organizam postane svestan opasnosti i reaguje kako bi uklonio nadražaj. Ukoliko se bolni nadražaj ne može ukloniti, onda se javlja hroničan bol koji više nema zaštitnu ulogu, već dodatno opterećuje obolelog.

Nezavisno od uzroka, niko od nas ne voli da ga doživi. Na žalost, mnoge procedure u stomatologiji praćene su ovim osećajem, a to je glavni razlog zbog čega mnogi od vas ne vole da posećuju stomatološke ordinacije. Šta više, proces uklanjanja bola iz terapije tj. postupak davanje anestezije nejčešće je bolan, što otežava posetu pacijentu i posao stomatologu.

Međutim, tom problemu se nazire kraj. Istraživanja, koja su rađena u proteklih par godina, pokazala su da primena kontinuiranih vibracija ima kontra-stimulativni efekat anestetičkoj injekciji, čije prenošenje putem nerava omogućava brže stiže do mozga. Drugim rečima, kada se primene ove vrste vibracija na neko tkivo, kratkotrajno se uklanja osetljivost. Taman toliko da se anestezija izvede bezbolno.

Kako je ovo uopšte moguće? Još 1965. godine dvojica naučnika, Ronald Melcak i Patrik Vol, predložili su teoriju neurološke “kapije”. Prema ovoj teoriji u dorzalnom rogu kičmene moždine nalazi se svojevrsna “kapija” koja može da blokira ili dozvoli širenje bolnih impulsa do centara za bol smještenih u mozgu.

Kako se osćećaj vibracije prenosi nervnim vlaknima tipa A, njihova brzina prenošenja je oko 75 metara u sekundi. Nasuprot njima, osećaj bola prenosi se duž nervnih vlakana tipa C, čija je brzina oko 2 metra u sekundi. Kada se odigravaju istovremeno, senzacija tj. osećaj vibracije dolazi do kičmene moždine prve. Kada dospeju do “kapije”, ove senzacije prolaze dalje, ali istovremeno dovode do oslobađanja inter-neuronskih inhibitora. Oni onemogućavaju prolazak drugih nadražaja iz iste regije, pa samim tim onemogućavaju i prolazak bola.

Kao rezultat ovih istraživanja dobijen je aparat koji ima ulogu da vrši konstatne vibracije na mestu uboda igle. Na ovaj način pacijentima se omogućava mnogo prijatnija poseta stomatologu, a stomatolozima pružanje mnogo prijatnije posete svojim pacijantima.

read more
Anestezija i umnjaci

Anestezija i umnjaci

Istraživači sa Univerzitetu u Tuftu, SAD, otkrili su statističku vezu između lokalne anestezije, koja se daje deci uzrasta od 2. do 6. godine, sa nedostatkom umnjaka. Rezultati epidemiološke studije, koja je objavljena u Žurnalu Američke dentalne asocijacije (The Journal of the American Dental Association), sugeriše da injektiranje anestezije deci u ovom uzrastu može dovesti do poremećaja u razvoju ovih zuba.

Prema rečima jednog od autora ovog istraživanja, prof. Antonija Silvestrija, intrigantno je da rutinski postupak, kakav je postupak davanje anestezije, može dovesti do poremećaja u razvoju zuba. Ovo je prva studija u ljudskoj populaciji koja pokazuje vezu između rutinskog i minimalno invazivnog postupka i zaustavljenog razvoja zuba.

Umnjaci su zubi koji su potencijalno osetljivi na spoljne uticaje zbog njihovog razvoja. Za razliku od drugih zuba, njihov razvoj ne počinje u periodu dok smo u majčinom stomaku, već dosta nakon porođaja. U periodu od druge do šeste godine, klice umnjaka počinju da se razvijaju u bočnim uglovima naših usta, a sami zubi najčešće niču u periodu od 16-te do 20-te godine.

Nemaju svi umnjake ali oni koji ih imaju često imaju probleme sa njima. Ti problemi najčešće se ogledaju u vidu neizniklih ili poluizniklih zuba, koji moraju da se vade hirurškim putem. Tako, statistika navodi da 9 od 10 osoba ima barem jedan neiznikao umnjak, koji može dovesti do bola, infekcije i/ili lošeg zadaha. Upravo zbog ovoga, brojni stomatolozi predlažu hirurško uklanjanje umnjaka kako bi se sprečile ove komplikacije.

Umnjak u početku razvoja, kada se označava kao zametak, osetljiv je na povrede u toku dugog vremenskog intervala jer nije pokriven koštanim tkivom. Naime, zametak umnjaka je pokriven samo tankim slojem sluzokože. Kada se zametak stvori, on nije veći od promera igle za anesteziju, a meko tkivo, koje okružuje zametak, blizu je mesta gdje se vrši ubod igle prilikom rutinske aplikacije anestezije.

Istraživanje rađeno na Univerzitetu Tuft pokazuje da osobe koje jesu primale anesteziju u navedenom dobu imaju 4,35 puta veću šansu da im nedostaje umnjak od osoba koje to nisu primale.

Ovakvo istraživanje, sa jedne strane, treba da podstakne slična istraživanja u budućnosti, koja bi obuhvatila veći uzorak. Sa druge strane, treba skrenuti pažnju da lokalna anestezija, koja se upotrebljava u stomatologiji skoro 100 godina, može imati uticaj na formiranje molara. Ova informacija može poslužiti kao osnova za razvijanje metoda koje bi sprečile razvoj umnjaka.

read more