|
Usna šupljina (cavum oris)
|
Usna
šupljina predstavlja početni dio sistema za varenje. Ona
je zubima podijeljena na dva dijela, i to: predvorje
usne duplje, koje se nalazi između zuba sa jedne i
obraza i usana sa druge strane, i usnu duplju u užem
smislu riječi. Njoj pripadaju i organi koji učestvuju u
prvoj fazi varenja zuba. To su: |
|
-
zubi, |
|
-
pljuvačne žlijezde
i |
|
-
jezik. |
| |
|
Zubi |
|
O njima
detaljnije možete vidjeti
ovdje. |
| |
|
Pljuvačne žlijezde |
|
Pljuvačne
žlijezde su, kao što im i samo ime kaže, organi u kojima
se stvara pljuvačka. U usnoj šupljini postoji veliki
broj pljuvačnih žlijezdi. One se dijele na velike i
male.Velike pljuvačne žlijezde su: |
|
- zaušna
ili parotidna, |
 |
|
-
podvilična i |
|
-
podjezična. |
|
Zaušna
žlijezda je najveća pljuvačna žlijezda. U njoj se
proizvodi 65% ukupne pljuvačke proizvedene u toku dana.
Nalazi se van usne duplje, i to iza zadnje ivice donje
vilice a ispred i ispod ušne školjke. Pljuvačka se iz
ove žlijezde izlučuje u usnu duplju putem otvora koji se
nalazi u predjelu gornjeg prvog kutnjaka. |
|
Podvilična
pljuvačna žlijezda se nalazi u podu usne duplje. U njoj
se stvara oko 10% ukupno izlučene pljuvačke u tok
dana.Nalazi se sa unutrašnje strane donje vilice, u
njenoj zadnjoj trećini. Izlučuje pljuvačku preko otvora
ispod jezika. |
|
Podjezična
žlijezda proizvodi najmanje pljuvačke od svih velikih
žlijezdi. Ona zajedno sa ostalim malim pljuvačnim
žlijezdama izlučuje oko 25% ukupno izlučene pljuvačke.
Nalazi se takođe u podu usne duplje, nešto ispred
podvilične žlijezde. Kao i ona, i podjezična žlijezda
izlučuje pljuvačku preko otvora ispod jezika. |
| |
|
Jezik |
|
Jezik
prestavlja mišićan organ, prekriven sluzokožom, koji ima
trojaku ulogu. Prvo, učestvuje u ishrani, tako što
miješa hranu sa pljuvačkom čime omogućava njeno varenje
i lakše gutanje; ima gustativnu ulogu tj. u njemu se
nalazi čulo ukusa; kako se u njemu nalaze i čulo za
dodir, to jezik učestvuje u prepoznavanju objekata
uijetih u usta (što veoma dobro služi bebama). |
|
Normalno
je jezik svijetlo-ružičaste boje i vlažan. On je stalno
u pokretu i prestavlja jedan od najpokretnijih djelova
ljudskog tijela. |
|
Jezika je
građen iz: |
 |
|
- sluzokože, |
|
- podsluzokože i |
|
- mišića. |
|
Sluzokoža
gornje površine jezika je nepravilnog oblika i hrapava.
Sredinom se pruža srednja fisura, dok se srednje i
zadnje trećine nalazi jedna udubljena linija koja dijeli
jezik na dva dijela. Zadnja trećina je fiksirana i
označava se kao korijen jezika. Gornja površina korijena
je izbrazdana otvorima brojnih sitnih pljuvačnih
žlijezdi. Prednje dvije trećije su pokretne i čine
tijelo jezika. Gornja površina sluzokože tijela jezika
je karakteristične građe. Zapravo na njoj se nalaze
brojna gustativna tjelašca, koja čine čulo ukusa.
Postoje četiri vrste tih tjelašaca, i to: |
|
- opšančene, |
|
|
- končaste, |
 |
|
- pečurkaste i |
|
- lisnaste. |
| |
Raspored čula ukusa na jeziku |
|
Opšančene
papile
se nalaze neposredno ispred linije koja razdvaja tijelo
od korijena jezika. Poređane su u obliku obrnutog slova
V. Ima ih od 8 do 12. Sam naziv su dobile po tome što su
okružene jednim kružnim jarkom (šancem). |
|
Konačaste
papile
su najbrojnije. One su ravnomjerno raspoređene po
gornjoj površini jezika i imaju konačast izgled te ih
porede sa kosom. Neprekidno se stvaraju. |
|
Pečurkaste papile
su takođe raspoređene po čitavoj gornjoj
površini jezika, ali su brojnije na vrhu
i bočnim stranama. Pečurkastog su oblika
i veoma su crvene. |
|
Lisnaste papile
su smještene na bočnim stranam zadnjeg
dijela jezika. Sastoje se iz nekoliko
vertikalnih paralelnih listova
sluzokože. |
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
 |
|
Pečurkaste papile se jasno vide kada se
jezik oboji plavom bojom |
Mikroskopski snimak pečurkastih papila |
Mikroskopski snimak listastih papila |
|