|
|
13 najčešćih kompliacija kod
vađenja zuba
Gledano u odnosu na ukupan broj
izvađenih zuba, komplikacije prilikom vađenja istih se relativno rijetko
dešavaju. Većina komplikacije se, primjenom odgovarajućih predostrožnosti, mogu
sprijećiti, dok se neke komplikacije, i pored svih mjera predostrožnosti, ne
mogu izbjeći. Tako, u 12 najčešćih komplikacija prilikom vađenja zuba spadaju:
| |
Fraktura zubne krune
ili korijena |
|
|
Ovo je, svakako,
najčešća komplikacija u toku vađenja zuba i prestavlja
jednu od najbezazlenijih. Uzroci loma mogu biti dvojaki:
ili je riječ o anatomskim anomalijama zuba (krivi,
rašireni korijeni) ili je riječ o pogrešnoj tehnici
vađenja zuba. Ukoliko su u pitanju anatomske anomalije,
onda se ovakve komplikacije ne mogu spriječiti i tada se
pristupa tzv. " komplikovanom vađenju" gdje se prvo
ukloni
kruna,
pa tek
korijen(i). |
 |
|
| |
|
 |
|
Na vrh |
|
|
| |
Povrede mekih tkiva |
|
|
Ove povrede mogu
nastati u toku vađenja zuba, ili samostalno ili udruženo sa
povredama koštanih tkiva. One, takođe, mogu nastati na dva
načina: kao mehaničke povrede (koje nastaju uslijed nepravilnog
rada sa instrumentima) i kao termičke povrede (koje nastaju
dodirom vrelog instrumenta, koji pacijent ne osjeti jer je pod
anestezijom). Ove komplikacije se svrstavaju u lakše a njihovo
liječenje zavisi od same prirode povrede. Mehaničke povrede se
uglavnom zbrinjavaju u ambulanti a lakše opekotine se liječe
neutralnim kremama ili mastima. |
| |
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Povreda susjednog zuba |
|
|
Ova komplikacija
nastaje ili zbog loše tehnike vađenja zuba ili zbog velike
gustine zuba, koja onemogućava primjenu pravilne tehnike
vađenja. U slučaju djelimičnog ili potpunog vađenja susjednog
zub, on se pritiskom vraća u alveolu. Poslije toga zub se
fiksira za ostale zube, i to u trajanju od 7 do 10 dana. |
| |
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Otežano otvaranje usta |
|
|
 |
Ova komplikacija
se može javiti poslije vađenja zuba, a posledica je loše
tehnike davanja anestezije. Samim tim, primjećuje se tek
nakon prestanka djelovanja anestezije. Otvaranje usta je
otežano i bolno. U težim slučajevima je i nemoguće.
Posledica je oštećenja žvaćnih mičića koji se nalaze u
stanju grča (trizmus), i tako onemogućavaju otvaranje
usta. Ovakvo stanje je dosta bezopasno i traje nekoliko
do nedelju dana, poslije čega prolazi. Izliječenje se
može ubrzati zagrijavanjem bolnih područja. Međutim, i
pored ovakve slike, na trizmus uvijek treba obratiti
pažnju, zato što se on javlja i kao simptom mnogo težih
i ozbiljnijih stanja u ustima. Kod nekih od ovih stanja
zagrijavanje bi pogoršalo već ionako ozbiljno stanje,
što može dovesti do ozbiljnih posledica. Zbog toga, kod
svih stanja otežanog ili bolnog otvaranja usta, obavezno
treba posjetiti stomatologa. |
|
| |
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Prelom donje vilice |
|
|
Prestavlja jednu
od najtežih komplikacija u toku vađenja zuba, srećom i najređa.
Prelom vilice u toku vađenja zuba nastaje, u principu, kada sila
koja se primjenjuje pređe granicu do koje prirodna elastičnost
kosti obezbjeđuje njenu cjelovitost. Ova komplikacija nastaje
kada se primjeni prejaka sila. Međutim, ukoliko je donja vilica
oslabljena nekim patološkim procesom (cista,
tumor, osteomijelitis) prelom može
nastati već pri upotrebi male sile. Ukoliko se ova komplikacija
desi, vilica se imobilizuje, ili se barem stavi povez, kako bi
se, na taj način, spriječilo pokretanje djelova slomljene kosti,
zaustavilo krvavljenje i smanjio bol. Dalje liječenje se vrši u
specijalizovanim ustanovama. Treba se napomenuti da, kada se
govori o prelomu vilice, uvijek se misli na prelom donje vilice.
U gornjoj vilici, u sličnim okolnostima, nastaje ili lom zubnog
nastavka ili nekog drugog dijela kosti. Znači nastaje prelom
samo dijela kosti nikada vilice u cjelini. |
 |
|
| |
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Iščašenje donje vilice |
|
|
Iščašenje donje
vilice prestavlja iskliznuće zglobnog nastavka donje vilice iz
zglobne jame sljepoočne kosti. Ono može biti jednostrano ili
obostrano. U slučaju da se desi u toku vađenja zuba, iščašenje
je isključivo prema naprijed. Kada postoji jednostrano
iščašenje, donja vilica je pomjerena ka zdravoj strani. Pri
obostranom iščašenju, ona je pomjerena prema naprijed. U tom
slučaju zubi više nisu u kontaktu, prisutan je jak bol i
pacijent otežano (nerazumljivo govori). Ova komplikacija može
nastati iz više razloga: najčešće nastaje prilikom dugog vađenja
(tj. kada pacijent dugo drži usta otvorena), prilikom primjene
jakih sila kod pacijenata koji već imaju problema sa zglobom ili
pri u opštoj anesteziji, kada su mišići potpuno opušteni (koji
svojim refleksnim skupljanjem sprečavaju iščašenja). Liječenje
se sastoji u vraćanju zglobnog nastavka, koje treba uraditi što
prije. Ukoliko se to ne uradi odmah, javlja se grč mišića koji
je toliko snažan da se kasnije vraćanje ne može izvršiti bez
totalne anestezije. Poslije vraćanja, donja vilica se podveže
nekoliko dana. |
| |
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Sinkopa |
|
|
 |
Sinkopa prestavlja
kratkotrajan, reverzibilan gubitak svijesti, koja
nastaje zbog slabog dotoka kiseonika mozgu. Faktori koji
doprinose nastanku sinkope su: strah od vađenja zuba i
injekcije, dug boravak u zatvorenoj i zagušljivoj
prostoriji, iscrpljenost bolovima, jaki i neprijatni
mirisi, povećano krvavljenje u rani poslije vađenja
zuba, premorenost, glad i, naročito, uspravan položaj
tijela. Zbog toga se, kao mjere predostrožnosti trebaju
preduzeti neki koraci: vađenje zuba treba obaviti
ujutro, kada su pacijenti najodmorniji i najsvježiji,
nervozni pacijenti bi trebalo popiti pola tablete za
smirenje (u
konsultaciji sa stomatologom),
prije odlaska stomatologu trebalo bi jesti i poslije
vađenja obavezno bi trebalo sjedeti još nekoliko minuta
duže.
|
|
| |
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Alergijske reakcije |
|
|
U toku vađenja
zuba tj. u toku davanja anestezije mogu nastati
alergijske reakcije. Ovakve reakcije, koje se mogu
kretati od blagog svraba pa sve do gušenja, mogu se
pojaviti poslije davanja lokalnih anestetika. Danas se
smatra da su osobe alergične na penicilin i sulfonamide
isto tako alergične i na jednu vrstu lokalnih
anestetika. Anafilaktički šok, koji prestavlja jedan od
vidova alergijske reakcije, prestavlja jedan od
najdramatičnijih situacija u stomatologiji sa kojim se
ni jedan stomatolog ne želi susresti. Zbog toga je važno
da takve osobe
unaprijed
obavijeste stomatologa o svojoj alergiji.
Sa druge strane obaveza je i svakog stomatologa da pita
pacijenta o eventualnoj alergiji na penicilin. |
 |
|
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Povreda gornjoviličnog
sinusa |
|
|
 |
Ova komplikacija
može da se desi prilikom vađenja bilo kog bočnog zuba u
gornjoj vilici. I pored svih preduzetih predostrožnosti,
nekada je ova komplikacija, praktično, neizbježna zbog
veličine i položaja gornjoviličnog sinusa. Zapravo, u
nekim slčajevima sinus može biti te veličine da vrhovi
korijena zuba gornje vilice prominiraju u sinus, i da su
pokriveni samo tankim slojem kosti (u nekim slučajevima
prekriveni su samo sa sluzokožom). Tako, vađenje tih
zuba neminovno dovodi do stvaranja otvora između usne
šupljine i sinusa. Kao dodatak ovome, uslijed
neadekvatne primjene instrumenata, može doći do
utiskivanja dijela ili cijelog korijena u sam sinus.
Liječenje komplikacije otvaranja sinusa zavisi od više
faktora. Ukoliko je moguće (mali otvor, nema infekcije)
otvor se zatvara jednostavnim pritiskom na krajevima
rane. Ukoliko je otvor preveliki, vrši se hirurško
zatvaranje otvora. Kada je u pitanju utiskivanje dijela
ili cijelog korijena, tada se vrši otvaranje sinusa,
uklanja se potisnuti korijen i zatvara se sinus. |
|
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Jako krvarenje poslije
vađenja |
|
|
Krvavljenje koje
se javlja neposredno poslije vađenja zuba posledica je povreda
krvnih sudova kosti, periodoncijuma i gingive. Od ovih,
najobimnije je krvavljenje iz periodoncijuma (kako s u njemu i
nalazi najveći broj krvnih sudova). Shodno tome, kod
višekorijenih zuba, kod kojih je periodoncijum veći, veće je i
krvavljenje. Međutim, ukoliko se javi pojačano kravljenje, onda
se može posumjati na povredu većih krvnih sudova. Ukoliko je
nastalo oštećenje arterijskih krvnih sudova, krv će biti
svijetlo crvene boje i isticaće u mlazovima (u ritmu rada srca).
Ukoliko je oštećena vena, krv će biti tamnocrvena i teći će
polako ali neprekidno. Ovakve komplikacije se obično javljaju
poslije vađenja donjih bočnih zuba koji se nalaze u bliskom
odnosu sa donjozubnom arterijom i venom (a. et v. alveolaris
inferior). Ovakva stanja se najčešće liječe primjenom gaze
sa kojom se ispuni alveola. Takođe se u toku prvih 24 sata
primjenjuju hladni oblozi spolja, radi skuplanja krvnih sudova
na mjestu povrede. |
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Lomljenje instrumenata |
|
|
Ovdje se prije
svega misli na prelom igle prilikom davanja anestezije. To se
dešava u onim situacijama kada se igla savije preko granica
njene elastičnosti kao npr. nestručan rad stomatologa ili
iznenadni pokreti (trzaji) pacijenta. Da bi se spriječile ove
komplikacije, koriste se nove i deblje igle. Ova komplikacija se
najčešće dešava pri anesteziranju donjih zuba. Polsije preloma,
ukoliko je moguće, treba lagano izvaditi da se izvuče zalomljena
igla. Ukoliko to nije moguće, onda se igla uklanja hirurškim
putem. Pored upotrebe novih i debljih igala, nejsigurnija
preventivna mjera prestavlja dobra tehnika davanja anestezije. |
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Gutanje ili udisanje izvađenog
zuba |
|
|
Kada se
vađenje zuba izvodi u lokalnoj anesteziji, u slučaju da
izvađeni zub ili korijen ispadne iz kliješta u usnu
šupljinu, izuzetno rijetko se dešava da ga pacijent
refleksno proguta. Ovakav komplikacija nema nikakvih
posledica pošto se prolaz progutanog zuba kroz
digestivni trakt odvija nesmetano. Međutim, kada se
vađenje obavlja u totalnoj anesteziji, postoji mnogo
veđa opasnost da se korijen ili zub, koji ispadne u
usnoj duplji, udahne. Zbog toga je neophodno zatvaranje
grkljana kada se radi opštoj anesteziji. U protivnom,
poslije aspiracije može doći do akutne opstrukcije
disajnih puteva, koja se, zavisno od nivoa opstrukcije,
može i letalno završiti. U svakom slučaju, ovakva stanja
zahtijevaju hitnu hiruršku intervenciju. |
 |
|
|
|
|
Na vrh |
|
|
| |
Povreda i/ili anesteziranje susjednih
živaca |
|
|
U toku davanja
anestezije može se povrijediti stablo živca ili neželjeno
anestezirati živac u neposrednoj blizini. Kod povređivanja živca
dolazi do produžene anestezije, čije trajanje zavisi od stepena
oštećenja samog živca. Njačešće je prognoza ovakvih povreda
dobra. Ukoliko se anestezira susjedni živac, simptomi će biti u
vidu znakova anestezije tog živca. U najvećem broju slučajeva
potrebno je samo sačekati da anestezija prođe, kada se stanje
vraća u normalu. U izuzetno rijetkim slučajevima može doći do
povrijeđivanja tog živca i do produžene anestezije. U tim
slučajevima oridiniraju se vitamii B kompleksa i zagrijavanje
mjesta povrijede. |
|
|
|
Na vrh |
|
Hirurgija |
|
Rečnik nepoznatih
izraza |
|
Početna |
|
|
|
 |
|
|
|
