Bul. Arsenija Čarnojevića 84, blok 29, Novi Beograd Ponedeljak - Petak: 12.00 - 20.00 011 31 32 508 - 062 849 07 87

Category: oralna higijena

Zašto treba redovno posećivati stomatologa?

Zašto treba redovno posećivati stomatologa?

Iako posete stomatologu nikom nisu na vrhu liste najprijatnijih doživljaja kroz koje prolaze, ipak ih treba sa vremena na vreme raditi. Kao glavni i jedini razlog zašto bi trebalo redovno posećivati stomatologe ističe se prevencija tj. sprečavanje nastanka i razvijanja brojnih stomatoloških problema u što ranijim fazama. Na ovaj način, osim što štedite svoje živce potencijalno bolnih stanja koji se mogu javiti kada se neki manji problem pretvori u veći, tako isto poprilično štedite i svoj novčanik troškova koji se veoma lako i uz malo truda mogu izbeći.

Upravo ovim redovnim kontrolama možete ili sprečiti nastanak nekog problema ili ga uhvatiti u ranoj fazi, kada se lako može i rešiti. Neki od najčešćih „problema“ koje možete preduprediti ovim posetama su:

– Karijes ili kvar zuba – iako dobrom oralnom higijenom možete sprečiti nastanak kvara zuba svakom od nas se može desiti da on ipak nastane. Kako brojni faktori utiču na njegov nastanak, to se i najboljima može desiti da zarade karijes. Ipak, kako za njegov nastanak i razvoj treba vremena, to ćete redovnim kontrolama omogućiti da se on uhvati u ranijim stadijumima, kada je za njegovu sanaciju potrebno kako malo vremena, tako i malo novca.
– Oštećene plombe – često se dešava da dođe do oštećenja ili dela plombe ili dela zuba. Ovakve situacije češće su kod većih plombi, a obim oštećenja može varirati – od veoma malih pa do ispadanja velikih delova plombi. Novonastala situacija predstavlja mesto gde se stvaraju uslovi za brži nastanak kvara zuba, te se preporučuje da se ovakve plombe obavezno zamene. Upravo se na redovnim kontrolama proverava integritet svih prisutnih plombi.
– Stanje gingive i okolnih mekih tkiva u ustima – pri redovnim kontrolama gleda se i stanje gingive oko zuba i to iz dva razloga. Prvi je da se vidi da li postoje neko stanje koje zahteva dodatnu dijagnostiku ili lečenje, dok je drugi razlog činjenica da stanje gingive govori stomatologu da li držite pravilnu higijenu zuba. Ukoliko se vide znaci zapaljenja gingive (gingivitis) to će biti znak da se nešto mora promeniti u načinu pranja zuba.

 

– Nakupljanje kamenca – kamenac predstavlja faktor koji najviše doprinosi razvijanju parodontopatije. Upravo zbog toga njegovo redovno uklanjanje predstavlja veoma važan preventivni postupak u borbi protiv ovog oboljenja. Kamenac se stvara različitom brzinom kod svakog od nas. Nekome je neophodno da se on uklanja i nekoliko puta tokom godine, dok se drugima on može uklanjati i jednom u par godina.
– Prevencija pomeranja zuba – iako su svi naši zubi smešteni u koštanom tkivu, to uopšte ne znači da se oni ne pomeraju tokom života. Šta više, njihovo pomeranje je normalno i može se kretati od neprimetnih pomeranja tokom godina pa do velikih pomeranja u kratkom vremenskom periodu. Ovaj drugi vid pomeranja naročito je izražen kod ljudi koji su izgubili jedan ili više zuba. Prirodno, zubi ,koji se nalaze pored izgubljenog zuba, imaju tendenciju pomeranja i naginjanja ka praznom prostoru. Redovnim kontrolama mogu se preduprediti ovakva pomeranja i na taj način sprečiti veći poremećaji u međuzubnim odnosima.

– Odbacivanje implantata – redovnim kontrolama uvek se proverava i stanje ugrađenih implantata. Ovim se prati njihov odnos prema okolnom koštanom tkivu i na taj način može se detektovati zapaljenje tkiva oko implantata (peri-implantitis) u ranim fazama. Kako je koštano tkivo oko implantata slabo inervisano, to se prisustvo infekcije skoro i ne može subjektivno detektovati (drugim rečima – ne boli). Upravo zbog ovoga su redovne kontrole ugrađenih implantata jedini način da se pojava ovakve vrste infekcije uhvati u ranioj fazi.

Kada ići na redovne kontrole?

Preporuka stomatologa je da se redovne kontrole rade dva puta godišnje. Ipak, treba imati na umu da se i pored redovnih kontrola može desiti da dođe do problema kako sa tvrdim tkivima (zubi), tako i sa mekim tkivima usne duplje (gingiva, jezik i dr.). Zbog toga se savetuje da se i pored redovnih kontorla obavezno javite stomatologu ukoliko primetite bilo šta neuobičajeno. U međuvremenu, u periodima između kontrola, dovoljno je redovno i pravilno prati zube.

read more
Oralna higijena kod dece

Oralna higijena kod dece

Oralna higijena kod dece tj. navika pranja mlečnih zuba i sprečavanje nastanka kvara na istim podjednako je važna kao i održavanje higijene stalnih zuba.postoje dva glavna razloga zašto je neophodno krenuti od malih nogu sa pravilnom i dobrom oralnom higijenom.

Prvi razlog je psihološki. Naime, deca mnogo lakše usvajaju navike u ranijem uzrastu. Kako pranje zuba ne predstavlja ništa drugo do jedne navike, to kretanjem od ranog detinjstva dete stiče naviku održavanja higijene zuba.

Drugi, ništa manje važan, razlog je važnost očuvanja mlečnih zuba do njihove prirodne smene. Naime, mlečni zubi su veoma bitni za razvoj usne šupljine, a pored uloge u razvoju svih strukura donje trećine lica (kosti, mišići, desni, jezik i dr.), mlečni zubi imaju ulogu u čuvanju mesta za stalne zube. Njihovim preranim gubitkom sprečavaju se poremećaji u položaju stalnih zuba. Mlečni zubi, iako privremeni, imaju veoma bitnu ulogu, kako u anatomskom tako i u psihološkom razvoju deteta.

Iako u suštini nema razlike između održavanja higijena usta kod dece i odraslih – glavna poenta je uklanjanje ostataka hrane i bakterija sa piovršine zuba mehaničkim putem (pranjem zuba), ipak postoje razlike u pristupu i načinu na koji se ona postiže kod dece.

U periodu odojčeta i bebe starosti do godinu dana treba koristiti parče čiste gaze. Gazu navući preko prsta, natopiti u malo vode i lagano preći preko zuba. Ovime postižete uklanjanje ostataka hrane sa površine zuba i navikavate dete na osećaj čistih zuba.

U periodu od prve do četvrte godine lagano treba uvesti četkicu (namenjenu za decu). Kako u ovom uzrastu deca još nisu stvorila motoričke sposobnosti da pravilno peru zube, neophodno je da to obavljaju roditelji.

U periodu od četvrte godine dete može samostalno da upotrebljava četkicu. Ukoliko primetite da ono za to još nije spremno, slobodno nastavite da im perete zube. U ovom periodu možete početi sa upotrebom paste za zube. Preporučena količina paste za ovaj uzrast iznosi veličina zrna graška.

Od šeste godine dete već treba da je u potpunosti savladalo samostalno pranje zuba. U ovom periodu dolazi do smene mlečnih sa stalnim zubima, te je neophodno da je dete do ovog perioda već usvojilo zdrave navike redovnog pranja zuba.

read more
Koju pastu (za zube) izabrati?

Koju pastu (za zube) izabrati?

Paste za zube su nam poznate od davnina. Šta više, prve paste su se koristile još u vreme starih Egipćana i Vavilonaca. Sastojci tih pasta bili su uglavnom prijatni (prah voća, mlevene školjke, talk, med i sušeno cveće), mada je bilo i neprijatnih (delovi miševa, guštera i urin). Prve „moderne“ paste javljaju se sredinom 19. veka, a kompanija P&G 1956. godine uvodi Crest brand, prvu pastu koja je sadržavala fluor.

Danas se paste grubo mogu podeliti u dve grupe: standardne (komercijalne) paste i namenske (medicinske) paste. U prvu grupu spada većina pasti koja se danas mogu naći na tržištu. Sve one imaju sličan sastav. Naime, one sadrže: 20-40% vode, 50% abrazivnih supstanci i mali procenat fluorida, površinski aktivnih supstanci, antibakterijskih jedinjenja, veštačkih zaslađivača i raznih aroma. Svaka od ovih komponenti ima neku ulogu u pasti za zube, pa tako voda daje odgovarajuću konzistenciju, abrazivne supstance pomažu u skidanju plaka prilikom pranja zuba, fluoridi povećavaju otpornost zuba na karijes, površinski aktivne supstance stvaraju penu i time olakšavaju skidanje ostataka hrane, veštački zaslađivači i arome daju prijatan ukus pasti itd. Sa druge strane, medicinske paste, pored ovih, imaju i posebne sastojke, koje su namenjene za tretiranje odgovarajućih stanja ili oboljenja. Tako danas imamo specijalizovane paste za parodontopatiju, osetljive zube i sl.

Jedno od najčešćih pitanja koje stomatolozi dobijaju od svojih pacijenata jeste koju pastu da koriste. Danas ne postoji stav struke vezano za ovo pitanje i stomatolozi uglavnom savetuju pacijente prema ličnim verovanjima i saznanjima.

Treba imati na umu da su paste za zube pomoćna sredstva za održavanje oralne higijene. Statistički gledano, pranje zuba neće biti delotvornije ukoliko koristite pastu ili ne. Drugim rečima, upotrebom paste nećete poboljšati kvalitet pranja zuba. Imajući ovo u vidu, poslednjih godina preporučuje se da se paste za zube izbace iz upotrebe. Glavni razlog za ovakav stav jeste želja da se vreme pranja zuba poveća na 3 minuta, kao i da se pranje zuba pomeri iz dva najgora termina za to: čim ustanete i neposredno pre nego što legnete da spavate. Ovi termini su najgori iz čistog razloga što vam ujutru treba neko vreme da se razbudite i sve što radite u tom periodu radite više po automatizmu nego što mislite o tome. Sa druge strane, period pred spavanje je loš zato što ste previše umorni da pranje zuba odradite kako treba, već ga odradite samo da bi ste ga “skinuli sa liste”.

E sada, kako će vam izbacivanje paste pomoći sa pranjem zuba van ovih termina? Ukoliko koristite pastu za zube, onda ste neminovno vezani za kupatilo i lavabo. U toku pranja zuba stvara se velika količina pene, koja mora da se ispljune. Kako ste vezani za kupatilo, to vam 3 minuta (koje bi trebalo da provedete u pranju zuba) izgleda kao večnost. Šta više, istraživanja su pokazala da prosečno vreme pranja zuba iznosi čitavih 40 sekundi. Sa druge strane, ukoliko ne bi ste koristili pastu, jedini produkt koji bi se stvarao tokom pranja zuba jeste pljuvačka (usled stimulacije), koju možete progutati. Sada, kada niste vezani za kupatilo, uporedo sa pranjem zuba možete raditi druge stvari (gledati TV, spremati večeru, čitati novine, surfovati po netu i dr.). Ovim ćete priodužiti vreme pranja zuba (na stvarnih 3 minuta), a radićete to mnogo skoncentrisanije nego kada bi to radili pred spavanje.

Treba imati na umu da se ova preporuka odnosi na komercijalne paste. Kod pojedinih stanja, gde je indikovana upotreba medicinskih pasti za zube, one se i trebaju koristiti. Njihova primena doprineće rešavanju problema zbog kojeg su i indikovane.

read more
Ručne vs električne četkice

Ručne vs električne četkice

Pranje zuba poznato je ljudskom rodu od davnina. Ako se zna da su se prve četkice pojavile još u periodu pre nove ere, ljudi su imali dosta vremena da ovaj, svakodnevno korišćen, izum dovedu do savršenstva.

Od njihove prve pojave pa sve do danas, četkice za zube, kakve danas poznajemo, nisu se mnogo menjale. Dovoljno je i danas da odemo u prvi supermarket i da vidimo da su četkice za zube koje tamo nađemo više-manje iste. Duži štapić na čijem jednom kraju se nalaze pararelno postavljene dlake.

Jedini pomak u kontsrukciji i dizajnu čektica za zube desio se u Švajcarskoj 50-ih godina prošlog veka. Tada je dr Filipe-Gaj Vug (Philippe-Guy Woog) konstruisao električnu četkicu za zube. Iako su bile namenjene pacijentima sa ograničenim motornim sposobnostima kao i pacijentima koji su nosili ortodontske aparate (naročito fiksne), njihova upotreba nije se ograničila samo na ovu grupu. Danas postoje nekoliko vrsta ovih aparata, od kojih su najčešće četkice sa rotirajućim pokretima kao i četkica sa rotirajućim i oscilirajućim pokretima.

 

Kako su bakterije, koje se skupljaju na površini zuba u vidu plaka, izazivači zubnog kvara i gingivitisa, to je njihovo uklanjanje glavni cilj svake četkice. Upravo njihovo uklanjanje predstavlja osnovu prevencije oboljenja usne duplje.

Sada se postavlja pitanje koje su četkice efikasnije u uklanjanju bakterija sa površine zuba. Do danas je rađeno više ispitivanja da li su bolje ručne ili električne četkice za zube. Pretraživanjem ovih radova došlo se do zaključka da električne četkice sa rotirajućim i oscilirajućim pokretima bolje uklanjanju plak i u većoj mjeri smanjenju znakove gingivitisa, kako u kraćem tako i u dužem vremenskom periodu. Za razliku od ovih, električne četkice koje imaju samo rotirajuće pokrete nisu pokazale prednost u odnosu na ručno pranje zuba.

Zbog ovoga, kada se ovih dana budete dvoumili između električne i obične četkice, zapamtite jedno – šta god da uzmete, bitno je da ih koristite.

read more
Zeleni čaj

Zeleni čaj

Kako jedna skorašnja studija pokazuje, ljudi koji redovno piju zeleni čaj imaju bolje stanje periodontalnog tkiva od onih koji to ne rade. Šta vise, ispitivanje je pokazalo da što se više čaja pije, to je i zdrastveno stanje mekih tkiva oko zuba bolje. Podsećanja radi, parodontopatija predstavlja hronično stanje koje se karakteriše zapaljenjem mekih tkiva i kosti koja se nalaze u okolini zuba. Ova zapaljenja takođe su povezana sa postojanjem drugih oboljenja, kao što su: oboljenja srca, ateroskleroza i dijabetes.

Studiju, koja je objavljena u američkom časopisu “Journal of Periodontology” (koji je, inače, naučni časopis Američkog udruženja periodontologa), vodio je Yoshihiro Shimazaki, sa Univerziteta Fukuoka u Japanu.

Prema njegovim rečima “već dugo se spekulisalo da zeleni čaj ima mnoga lekovita svojstva, a kako većina nas, sa zadovoljstvom, uživa u ispijanju istog, moje kolege i ja smo želeli da istražimo uticaj ispijanja zelenog čaja na periodontalno zdravlje, pogotovo imajući u obzir vezu između periodontalnog i opšteg zdravlja”.

U istraživanje je bilo uključeno 940 muškaraca, starosti od 49 do 59 godina, i ono je pokazalo da muškarci koji redovno piju više zelenog čaja imaju bolje periodontalno zdravlje od onih koji to rade u manjim količinama. Ocenjivanje zdravlja periodontalnih tkiva vršeno je na osnovu tri negativna indikatora: dubine periodontalnog džepa, nivoa pripojne gingive i probe krvavljenja.

Naučnici su otkrili da se svaki od ova tri indikatora poboljšava sa svakom šoljom zelenog čaja koja se popije u toku dana. Ovime se pokazala pozitivna povezanost između konzumacije zelenog čaja i poboljšanog periodontalnog zdravlja.

Kako bi pogoršanje ova tri indikatora bio znak povećanog zapaljenja, naučnici smatraju da zeleni čaj, preko antioksidanta katehina, deluje na sprečavanje parodontopatije. Kao i svi ostali antioksidanti, tako i katehin djeluje antiimflamatorno na zapaljenske procese u ustima, te time doprinosi usporenju procesa parodontopatije.

“Parodontolozi smatraju da je održavanje zdravih desni apsolutno kritično za održavanje telesnog zdravlja” ističe David Cochran, predjsednik Američkog udruženja periodontologa. “Upravo zbog toga je veoma važno pronaći jednostavan način da se unapredi periodontalno zdravlje, kao što je, na primer, redovno ispijanje zelenog čaja – nešto što je već znano da poseduje benefite po zdravlje čoveka”.

read more
Sok od pomorandze i pasta za zube

Sok od pomorandze i pasta za zube

Ako volite sok od pomorandže i ako ste ikada probali da ga pijete neposredno nakon pranja zuba, sigurno ste zapamtili da se onaj slatki ukus vašeg omiljenog pića pretvorio u nešto veoma gorko. Ako ste se pri tome pitali zašto uopšte dolazi do te pormjene, onda ćete upravo dobiti odgovor na to pitanje.

U nastanku ukusa učestvuju čulna telašca, koja se nalaze na površini jezika. Tih telašaca ima oko 5.000 i neravnomerno su raspoređena po površini jezika. Njihova uloga je da prepoznaju 5 različitih ukusa: slatko, slano, gorko, kiselo i umami. Svako od ovih telašaca specijalizovano je za
određen ukus i samo njega može detektovati.. Nekada se verovalo da se ukus slatkog detektuje samo na vrhu jezika, slanog i kiselog sa strane dok se ukus gorkog registruje na bazi jezika. Ipak, ovakvo shvatanje je dokazano kao netačno. Danas se zna da se svi ukusi registruju po čitavoj površini jezika.

Drugi faktor koji utiče na promenu ukusa nakon pranja zuba jesu same paste za zube. Naime, četiri glavna sastojka paste za zube su: voda (koja daje odgovarajuću konzistenciju pasti), abrazivna sredstva (koja služe za skidanje naslaga sa zuba), fluor (koji služi za prevenciju kvarova) i deterdžent (koji olakšava uklanjanje ostataka hrane). Kao najčešći deterdžent koristi se natrijum lauret sulfat (NLS) . Ovo jedinjenje se koristi i u drugim proizvodima za ličnu higijenu, kao što su šamponi, kupke, sapuni i sl. Upravo je NLS odgovarn za promenu ukusa kada se nađe u ustima.

Mehanizam promene ukusa zasniva se na činjenici da NLS inhibira čulna telašca koja detektuju slatko. Pored ovog efekta, NLS uništava fosfolipide, koji se nalaze u našim ustima. Kako fosfolipidi igraju važnu ulogu u inhibiciji gorkog ukusa, to njihovim uništavanjem gorki ukus dolazi do punog izražaja. Konbinacija ova dva efekta, smanjenja osećaja slatkog i pojačavanje osećaja gorkog, dovodi se do onog veoma gorkog ukusa koji imate u ustima kada popijete sok od pomorandže neposredno nakon pranja zuba.

read more
Oralni antiseptici

Oralni antiseptici

Iako se antiseptici koriste u medicini od davnina, potvrda njihove korisne upotrebe u stomatologiji došla je tek 1960. godine. Tada je dokazano da bakterijski plak predstavlja glavni uzročnik bolesti zuba i mekih tkiva (on dovodi do nastanka karijesa, gingivitisa, oboljenja parodoncijuma). Sam dentalni plak predstavlja jednu ljigavu, lepljivu naslagu, koja se stvara na površini zuba, iznad i ispod gingive, i koje su bogate anareobnim i aerobnim mikro-organizmima.

Veoma je bitno da se dentalni plak redovno uklanja, što se postiže redovnim i pravilnim pranjem zuba, kao i upotrebom konca za zube i/ili interdentalnih četkica. Međutim, u većini slučajeva ni ovo nije dovoljno. Pranje zuba i konac za zube predstavljaju zlatni standard oralne higijene, ali i pored toga zubni plak može ostati na površinama koji nisu dostupni fiziološkom samočišćenju. To su najčešće aproksimalne strane zuba (strane zubakoje su u kontaktu sa drugim zubima). Zbog toga oralni anitseptici mogu imati značajnu ulogu kao dodatak mehaničkim metodama (pranje četkicom) u održavanju oralne higijene.

Najčešće korišćena sredstva u antiseptičnim rastvorima su na bazi esencijalnih ulja, fenola, hlor-heksidina, cetilpiridinium-hlorida, triklosana itd. Po mnogima rastvori na bazi hlor-heksidina predstavljaju zlatan standard oralne antispse kao odličan preparat. Primena ovih preparata (npr. Curasept) ograničena je vremenski na 15-20 dana, zbog nuspojava, i to u vidu prebojavanja zuba, jezika i oralne sluznice, ubrzanog stvaranja kamenca i poremećaja čula ukusa. Sa druge strane, antiseptici na bazi fenola (npr. Ozosept) i esencijalnih ulja (npr. Listerin) nemaju ovih nedostataka.

Poznato je da se kod svih ljudi stvara tzv. „tranzitorna bakterijemija“ nakon stomatoloških intervencija. To znači da, u kratkom vremenskom intervalu, dolazi do pojave bakterija u krvi pacijenta, koje su poreklom iz oralne duplje. Ova pojava kod zdravih pacijenata nema nikakvog uticaja, dok kod pacijenata rizika (pogotovo kod pacijenata sa srčanim oboljenjima i veštačkim zaliscima) može izazvati neželjene komplikacije. Upotreba antiseptičkih rastvora dokazano dovodi do smanjenja bakterija u krvi, ukoliko se oni upotebe pre stomatološke procedure.

Zbog svega gore navedenog stomatolozi preporučuju redovnu upotrebu nekih od ovih rastvora kao i ispiranje usta neposredno pre bilo koje stomatološke intervencije.

read more
Paste koje ne pene

Paste koje ne pene

Većina pasti za zube imaju sličan sastav. Naime, skoro sve paste za zube sadrže: 20-40% vode, 50% abrazivnih supstanci i mali procenat fluorida, površinski aktivnih supstanci, antibakterijskih jedinjenja, veštačkih zaslađivača i raznih aroma. Svaka od ovih komponenti ima neku ulogu u pasti za zube, pa tako voda daje odgovarajuću konzistenciju, abrazivne supstance pomažu u skidanju plaka prilikom pranja zuba, fluoridi povećavaju otpornost zuba na karijes, površinski aktivne supstance stvaraju penu i time olakšavaju skidanje ostataka hrane, veštački zaslađivači i arome daju prijatan ukus pasti itd.

U zadnjih nekoliko godina na tržištu su se pojavile paste za zube koje ne sadrže površinski aktivne supstance. Jedinjenje koje se najčešće koristi u ove svrhe predstavlja natrijum laureat sulfat (SLS – sodium laureth sulfate). On se, pored pasti za zube, koristi i u drugim kozmetčkim preparatima, kao što su: sapuni, kupe, šamponi i tome sl.

U ovomperiodu javila su se zapažanja da ovo jedinjenje može dovesti do povećane učestalosti afti u populaciji koja koristi paste za zube koje ga sadrže. Naime, SLS predstavlja jako jedinjenje koje dovodi do iritacije sluzokože. Iako prisutan u maloj koncentraciji, smatra se da njegova površinska aktivnost dovodi do povećane osetljivosti sluzokože, koja postaje osetljivija na druge nadražaje. Tako je Majo klinika svrstala ovo jedinjenje tj. paste koje ga sadrže kao jedan od uzroka nastanka afti.

Sa druge strane, Finalni izvestaj o toksičnosti SLS-a, koji je izašao u Internacionalnom žurnalu toksikologije, govori da „je SLS bezbedan ukoliko se koristi povremeno, u kratkom vremenskom intervalu koji je praćen dobrim ispiranjem izloženih djelova (sluzo)kože“. Šta više, u svetu sve više ljudi veruje u eko-mit da SLS dovodi do nastanka raka. U prilog tome, istraživanja rađena na ovu temu nisu pokazala povezanost između upotrebe kosmetičkih preparata sa SLS-om i povećanom učestalošću raka u ispitivanoj populaciji.

Ipak, na kraju ostaje zaključak da, ukoliko često patite od afti, jedan od mogućih rešenja jeste da izbacite iz upotrebe paste sa natrijum laureat sulfatom i u apotekama potražite one bez njega.

read more